Menu:




Vremenska prognoza prema DHMZ
Jeste li se uspjeli odmoriti ?
Da
Mogao(la) bih još
Ne
Bilo je i previše

5

Vjerski život

Prema posljednjem popisu stanovništva na grubišnopoljskom području od ukupno 7472 stanovnika koji su se tada izjašnjavali o vjeri, 6178 su katolici, 832 su pravoslavci, 66 adventisti, 38 muslimani, 13 evangelici, 6 jehovini svjedoci, jedan je grkokatolik. 201 građanin izjasnio se kao agnostik a 137 da nisu vjernici. Na području grada vjerske objekte imaju katolici, pravoslavci, adventisti i evangelici.

KATOLIČKA CRKVA

 

Katolici su na ovom području prisutni od samoga osnutka Grubišnoga Polja. Administrativno su pripadali župi Trnovitica do 1782. godine,kada je sagrađena crkva posvećena sv. Josipu, čije ime nosi i župa. Prvi je župom upravljao Vitus Ramonjak.

Procvat župa ali i cijelo Grubišno Polje doživljavaju dolaskom kapelana Ivana Nepomuka Jemeršića 1887. godine, koji je kasnije postao sedamnaestim župnikom. Svoj rad nije ogradio samo na svećenički, već je tijekom života koji proveo u župi bio i saborski zastupnik, književnik i gospodarstvenik iza kojega su ostale i danas vidljive promjene. Bio je i istinski rodoljub zbog čega je u studenomu 1903. godine odveden na četiri mjeseca robije. Među brojnim zaslugama, detaljnije opisanima u knjizi „Vila bilogorska“ autora Franje Frntića i

Vjenceslava Herouta, je uređenje središta grada i groblja, potpuno uređenje župne crkve u kojoj je dogradio oltar s kipom Djevice Marije, te je 1900. godine u časti blagdana Imena Marijina uveo župno proštenje „Marinje“, koje je u prvim desetljećima prošloga stoljeća bilo središnje marijansko slavlje i hodočašće na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Umro je 1938. godine. Vilu Moj mir oporučno je darovao redovnicama sv. Vinka Paulskoga, koje su se 1944. godine u nju i uselile. U početku su ondje držale vrtić i školu ručnih radova, no nakon rata komunistički ih je mrak natjerao da se posvete samo radu unutar župe. Do Domovinskoga rata vjerski život katolika je bio sveprisutan i unatoč brojnim poteškoćama s kojima su se susretali mnogi, Hrvati nisu
okretali leđa crkvi. Samo nekoliko primjera: djeca su redovito pohodila vjeronak, crkva je redovito obnavljana i uređivana a 1982. godine tadašnji župnik Antun Ćorković organizirao je u crkvenom dvorištu proslavu 200. godišnjice izgradnje crkve na kojoj je svetu misu predvodio tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić. Sve radove oko izgradnje pastoralnog centra, koji uključuje župni stan i dvoranu proveo je vlč. Josip Žagar. Župom danas upravlja Imbro Valjak, koji je dovršio izgradnju dvorane pastoralnoga centra, ali predvodio i brojne radove na izgradnji velikozdenačke crkve.

1945. godine osnovana je župa i izgrađena crkva Srca Isusova u Ivanovu Selu koja uz vjernike grubišnopoljskih naselja brine i o onima iz Velike i Male Maslenjače, Borove Kose i Donje Vrijeske. Crkva je sagrađena u vrijeme službovanja vlč. Josipa Klenovšeka, a danas tom župom upravlja don Ivan Košćak.

Najmlađa župa na grubišnopoljskomu području je ona Svih svetih u Velikim i Malim Zdencima. 1993. godine osnovao ju je kardinal F. Kuharić. Prošle su godine završeni veliki građevinski radovi na izgradnji tamošnje župne crkve, gradnju koje je pripremio vlč. J. Žagar.  Na području župe sv. Josipa misna slavlja služe se i u Grbavcu u kapeli Sv. Vendelina te u Velikoj Barni u kapeli sv.  

Antuna. U župi najveći blagdan je Josipovo, koje se proslavlja 19. ožujka, a najveće župno proštenje «Marinje». Ono se proslavlja u nedjelju koja slijedi nakon 12. rujna, kada se obilježava blagdan Imena Marijina.

Marinje 2007. godine značajno je stoga što je u sklopu njegove proslave župu posjetio i pred više od 4000 vjernika iz Grubišnoga Polja i cijele Hrvatske skup duhovne obnove održao karizmatični svećenik vlč. Zlatko Sudac.
Svete mise u župnoj crkvi su svakim danom u 18 sati, a nedjeljom u 8,30 i 11,30 sati.
Župni ured nalazi se u Ulici braće Radića broj 2. Tel/fax  043 485 261  043 485 261
 

PRAVOSLAVNA CRKVA

 

Pravoslavlje na grubišnopoljskomu području svoje začetke ima naseljavanjem Srba u vrijeme okupacije Turaka ovoga kraja. Pojačano naseljavanje zabilježeno je oko 1690. godine, kada su Turci protjerani iz ovih krajeva. Tada su nastala naselja poput Rastovca, Dijakovca i drugih sela sa srpskim stanovništvom. 1732. godine u Grubišnom Polju je zabilježeno 135 pravoslavnih domova, dok ih je bio veliki broj i u susjednim selima, poput 133 u Rastovcu.

U to su vrijeme izgrađene i mnoge pravoslavne crkve poput Uspenija Presvete Bogorodice 1709. godine te svetoga Dimitrija u Rastovcu, koje su uništene. U Grubišnom Polju od 1773. do 1775. godine izgrađena je zidana crkva sv. Velikomučenika Georgija, za izgradnju koje se morala tražiti i carska dozvola. Obnovljena je 1820. godine te nakon Drugoga svjetskoga rata. Na grubišnopoljskom osim grubišnopoljske, koja je arhijerejsko namjesništvo, postoje parohije još u Velikim Zdencima, Velikoj Peratovici, Turčević Polju i Velikoj Barni. Sve parohije imaju po nekoliko

crkava. Od 1991. godine kada je s grubišnopoljskoga područja otišlo nekoliko tisuća Srba, ostao ih je mali broj dok su neke crkve ostale bez i jednoga vjernika. Sve pravoslavne crkve na gradskomu području ministarstvo kulture je zaštitilo kao povijesne spomenike, u čijem je aranžmanu 2003. godine započela obnova grubišnopoljske sv. Velikomučenika Georgija te crkve Rođenja presvete Bogorodice u Malim Zdencima. Trenutno je na cijelom grubišnopoljskom području oko 200 pravoslavnih domova, s većinom starim življem. Bogoslužja su redovna od 2005. godine, kada je u parohiju došao mladi svećenik Branislav Todorić. Uoči nedjelje i praznika služi se večernja služba koja u ljetnomu periodu počinje u 18 a zimskomu u 17 sati. Sveta liturgija nedjeljom i praznikom služi se s početkom u 9,30 sati.

Sjedište parohije nalazi se u Ulici Nikole Šubića Zrinskog

 

ADVENTISTIČKA CRKVA

 

Prvi adventisti u Grubišnom Poju spominju se 1908. godine, a 1930. godine formirana je prva zajednica koja se tada okupljala po kućama. Osamnaest godina kasnije formirana je prva zajednica kao crkva dok je 1986. godine u Ulici Ivana Nepomuka Jemeršića izgrađen novi crkveni objekt. Vjerski objekti postoje još i u naselju Turčević Polje. Grubišnopoljski adventisti pripadaju daruvarskom

dekanatu. U Grubišnom Polju u subotnjim vjerskim obredima sudjeluje oko stotinjak osoba.

Pastor adventističke crkve u Grubišnomu Polju je Drago Mojzeš, 098 966 1717, 043 332 445 ili drago.mojzes@pu.t-com.hr

 

EVANGELIČKA CRKVA

 

Evangelička Crkva smještena je u Velikim Zdencima i broji preko pedesetak članova iz Velikih i Malih Zdenaca i okolnih mjesta. Vjernici, mahom češke nacionalnosti poslije Drugog svjetskog rata, okupljali su se u obiteljskim domovima, čitajući Sveto Pismo i pjevajući duhovne pjesme.

Jednom mjesečno dolazio je svećenik iz Pakračkog Antunovca Josip Peći. Po dolasku misionara iz Finske: Seije Uimonen i Rajli Tapio 1990. godine, počinje duhovna obnova evangelika u Velikim Zdencima i rad sa djecom i mladima. 1995. godine posvećena je zgrada nove crkve, koja je izgrađena donacijama iz Finske i Njemačke te dobrovoljnim radom vjernika. Crkvu je posvetio, pokojni Biskup Evangeličke Crkve Vladislav 

Deuch. Crkva je otvorena je svima bez obzira na nacionalnost i vjersku pripadnost. Bogoslužje je svake nedjelje u 10,30 sati, sastanci mladih svake srijede u 19,00 sati dok je župni vjeronauk svakoga petka u 18,00 sati. Crkva je smještena u Velikim Zdencima u Ulici Zdenački gaj 21.

Svećenik je Predrag Gazibara, 098-724-024, 043-427-389,  predrag.gazibara@bj.htnet.hr